Metabolički sustav

- metaboličke reakcije

anabolične reakcije – reakcije u kojima se iz hrane sintetiziraju molekule koje grade naše tijelo
katabolične reakcije – reakcije u kojima se dio energije koji dobijemo hranom rabi za dobivanje energije za rad organizma

- hranidbene tvari

ugljikohidrati à monosaharidi
bjelančevine à aminokiseline
masti à masne kiseline i glicerol
minerali, vitamini i voda à ioni

- iz ugljikohidrata, bjelančevina i masti se oslobađa ATP

kalorimetar – mjeri kalorijsku vrijednost hrane u kilodžulima

- metabolizmi

bazalni metabolizam – energija za održavanje životnih funkcija (u njemu važnu ulogu igra hormon štitnjače)
radni metabolizam

- vitamini i minerali

nedostatak Fe – slabokrvnost
nedostatka I – gušavost
nedostatak Ca – rahitis
manjak vitamina – hipovitaminoza
nedostatak vitamina – avitaminoza
nedostatak A vitamina – noćna sljepoća i promjene na koži
nedostatak B vitamina – metabolične bolesti
nedostatak C vitamina – skorbut
nedostatak D vitamina – rahitis
nedostatak E vitamina – sterilnost

Regulacija šećera u krvi

-          šećer dolazi do stanica krvlju uz prisutnost kisika
-          ŠUK/GUK – šećer/glukoza u krvi
-          inzulin je hormon gušterače koji transportira glukozu u stanice
-          hiperglikemija – porast glukoze u krvi jer ju inzulin ne šalje u stanice

normalan GUK – 5,5 mmol/L
kada ima previše glukoze, ona se polimerizira u glikogen
glikogen – „jetreni šećer“ jer se najveća količina njega pohranjena u jetri

   pričuva šećera u tijelu, kad smo u hipoglikemiji iz njega se ponovno sintetizira glukoza
   njegovu razgradnju stimulira hormon gušterače glukagon
   uz glukagon, i adrenalin (hormon nadbubrežne žlijezde) isto stimulira razgradnju glikogena
-          razgradnja hranjivih tvari odvija se na unutarnjoj membrani mitohondrija

Metabolizam ugljikohidrata

- glukoza à 2 molekule pirogrožđane kiseline

GLIKOLIZA, nastaju 2 ATP-a

- 2 pirogrožđane kiseline à 2 acetil koenzima A

pomoću koenzima A (CoA)

- 2 acetil koenzima A à limunska kiselina

KREBSOV CIKLUS, potrebna i oksal-octena kiselina, koja se kasnije ponovno sintetizira, nastaju 2 ATP-a

-          u Krebsovom ciklusu dio se dobivene energije prenosi u toplinu, a dio se koristi za sintezu ATP-a
-          u nekim reakcija KC se oslobađa i vodik – oksidativna fosforilacija à oksidacijom vodika nastaju 3ATP-a i metabolična voda
-          svaka molekula glukoze à daje 38 ATP-a (2 glikoliza, 2 krebsov ciklus, 34 oksidativna fosforilacija)

Metabolizam masti

- glicerol ulazi u glikolitički put
- masne kiseline se razgrađuju beta-oksidacijom u acetil koenzim A koji zajedno s oksal-octenom kiselinom iz Krebsovog stvara limunsku

Metabolizam bjelančevina

- aminokiseline se deaminiraju i oslobađaju aminoskupine

deaminirane kiseline se uključuju u Krebsov ciklus kao razne organske kiseline

pirogrožđana kiseilina, acetil koenzim A i alfa-keto-glutarna kiselina

deaminacijom se miče amonijak (NH3) koji u jetri postaje ureja ili karbamid

uremija – stanje u kojem se ne oslobađa dovoljno ureje kroz bubrege (dopuštena konc je od 2,5 do 7,5 mmol/L)

Termoregulacija

-          40% ukupne energije iz hrane postane toplina
-          homeotermni organizam – možemo održavati našu temperaturu stalnom
-          hipotalamus – regulira toplinu – ima dva središta

središte za produkciju topline à vazokonstrikcija, tiroksin stimulira katabolične rekaicje
središte za redukciju topline à vazodilatacija, znojenje

Regulacija sastava tjelesnih tekućina

-          žlijezde znojnice, bubrezi i žuč – izlučuju štetne tvari
-          homeostaza – stalna koncentracija otopljenih tvari
-          acidoza – stanje kada karbonatna kiselina (tj. vodikovi ioni) snižavaju pH sa 7,4 na 7,2, nastaje zbog smanjenog disanja
-          alkaloza – stanje kada se oslobađa veća količina CO2 od kojeg dio potječe iz karbonatne kiselina, nastaje zbog predubokog disanja
-          puferi – mogu biti bikarbonatni, fosfatni, proteinski itd. – opiru se promjenama pH

Koža

-          površina od 1,5 do 2 m²
-          debljina od 1 do 4 milimetra, a težina oko 3 kg
-          zadaća

zaštita organizma
sprečavanje gubitka vode pomoću vodonepropusnog sloja Keratina
osjetila

- regulira toplinu tijela – na suncu potiče sintezu vitamina D
- građa

površinski sloj – epiderma ili pousmina

   sastavljena od višeslojnog epitela
   može se regenerirati
   sastoji se od 5 slojeva stanica (bazalni, suprabazalni, zupčasti, zrnati i rožnati)

između epiderme i dermisa – bazalna membrana
unutrašnji sloj – dermis ili usmina

   sastavljena od vezivnog tkiva
   rastu dlake, mreža kapilara, ogranci osjetilnih živaca
   snopovi glatkih mišića i žlijezde (lojne i znojne)
-          pigment kože – dobiva ga iz melanocita u kojem se on sintetizira iz tirozina i fenol-oksidaze

melanin – crni pigment
feomelanin – crveno-smeđi ili žuti pigment
melanosomi – mali paketići pigmenta koji štite kožu od UV-zraka à melanom!

- žlijezde znojnice

u tijelu ih je od 2 do 3 milijuna i površine su 1000 kvadratnih metara
najviše – čelo, nos, pazuh, tabani, dlanovi
znoj – kemijski sličan mokraći – 95-98% vode, NaCl, mokraćevina, amonijak
dnevnoj 1 litra znoja

Mokraćni sustav

- građa

bubrezi
mokraćovod (ureter) – vodi iz bubrega u mjehur - ima nabor na granici s mjehurom koji se začepi kad je mjehur pun
mokraćni mjehur – ima sfinkter koji kontrolira izlazak mokraće (može se voljno kontrolirati od prve godine na dalje)
mokraćna cijev (uretra)

Bubrezi

- na dan protječe 1700 l krvi kroz bubrege (180 litara ide na pročišćivanje)
- 3 zadaće bubrega

regulatorska - održati stalan odnos iona i vode u krvnoj plazmi
izlučivanje štetnih tvari (ureja, bilirubin…)
proizvodnja eritrocita tako da luče hormon eritropoetin

-          nefron – u tijelu ih je dva puta po milijun – 1 milijun u upotrebi, drugi pričuvan
-          3 zadaće nefrona
   filtracija – filtrira krvnu plazmu bez bjelančevina i krvnih stanica
   reapsorpcija – reapsorbiraju sve potrebne stvari iz filtrata (aminokiseline)
   sekrecija – oslobađanje štetnih tvari
-          hormoni koji djeluju na nefron
   aldosteron iz nadbubrežne žlijezde (održava stalnu razinu Na, K i Cl)
   antidiuretički hormon iz hipofize (u slučaju žeđi)

Bolesti bubrega

-          pijelonefritis – upala bubrega
-          cistitis – upala mjehura
-          uretritis – upala mokraćne cijevi
-          glomerulonefritis – upala kapilarnog klupka
-          kamenci – zapnu u mokraćovodu
-          insuficijencija bubrega – zatajenje u radu bubrega

mora se ići na hemodijalizu 3 puta po 4 sata tjedno
hemodijaliza radi na sistemu polupropusnih membrana

- uremija – neuspjevanje oslobođenja ureje iz tijela zbog zatajivanja bubrega

Sustav organa za kretanje

- čine ga – mišići, kosti, zglobovi

Kostur

- 208 kosti u tijelu
- čine ga kosti, hrskavice i ligamenti

Kosti

- građene od koštanog tkiva
- građa kosti

70% anorganske tvari – kalcij, fosfor…
30% organske tvari – osein
koštane stanice – osteoblasti
stanice koje razgrađuju koštanu tvar – osteoklasti

- podjela kostiju po obliku

cjevaste (duge) – udovi
plosnate (široke) – lopatična, zdjelična
kubične (kratke) – kralješce, kosti šake i stopala

- 3 skupine kostiju

kosti glave – lubanja i lice
kosti trupa – kralješnica, prsni koš i zdjelica
kosti udova – ruke i noge

Hrskavica

- hrskavično tkivo dolazi na mjesta gdje se kosti spajaju

hrskavične stanice – hondroblasti
uništavaju hrskavicu – hondroklasti
samostalne hrskavice – diskus (među kralješcima) i meniskus (koljeno) ublažuju opterećenje zglobova
hrskavica izgrađuje ušku, vrh nosa, prstene u grkljanu i dušniku

- da se ne bi oštetila u zglob se luči sinovijalna tekućina za podmazivanje – smanjuje trenje 14 puta

Ligamenti ili sveze

-          građeni od čvrstog veziva s elastičnim nitima
-          razapeti između kostiju ili između hrskavica
-          omogućuju pokretljivost zglobova

Mišićje

-          čini 40% tjelesne mase
-          čovjek ima 752 mišića
-          vrste mišića

poprečno prugasti – pokretani našom voljom, služe za kretanje
glatki – reguliraju pokrete probavila, dišnog itd. sustava, nisu pod našom voljom
srčani – poprečno prugasti ali ne pod našom voljom

- mišići se s kostima povezuju mišićnim vlaknima i tetivama
- tetive mogu razdvojiti mišić na 2-4 glave – biceps, triceps, kvadriceps

Građa poprečnoprugastog mišića

-          mišićna vlakna – promjer 10 do 80 mikrona
-          svako se sastoji od miofibrila
-          svaki miofibril se dijeli na

miozinske niti – deblje, 1500, anizotropne, „A-zona“
aktinske niti – tanje, 3000, izotropne, „I-zona“ à pričvršćene na Z-membranu

- područje između 2 Z-membrane = SARKOMERA

srednji dio sarkomere – „H-zona“ – nestaje kad se mišić kontrahira

-          kontrakcija = v. mozak è leđna moždina è periferni živac è motorički neuron è šalje acetilkolin preko sinapse na mišić è kontrakc.
-          mišićna hipertrofija – povećanje mišića
-          mišićna atrofija – kržljanje mišića

Bolesti kosti i mišića

-          rahitis – bolest djece, mekane kosti, manjak vitamina D
-          osteoporoza – razaranje koštanog tkiva – usporava se kalcijem, vitaminom D i spolnim hormonima
-          reumatizam
-          bolesti zglobova

artroza – trošenje zgloba
artritis – upala sinovijalne membrane
spondilitis – upla zglobova kralješnice

Endokrini sustav

- sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem
- produkti žlijezda – hormoni

kemijske tvari, žlijezde ih luče u tjelesne tekućine
uloga hormona

   ubrzavaju transport tvari po organizmu
   stimuliraju metabolične reakcije
   stimuliraju rast, proizvodnju ili lučenje novih hormona ili enzima
-          hormon traži stanicu koja na svojoj membrani ima hormonske receptore baš za njega

neki hormoni mogu na sve stanice – hormon rasta i tiroksin

- podjela hormona po sastavu

bjelančevinasti
steroidni

- hipotalamus – luči neurohormone za oslobađanje koji podražavaju adenohipofizu da luči stimulacijske tropne hormone koji stimuliraju na lučenje pojedinu endokrinu žlijezdu

ako je količina željenog hormona previsoka, ovi hormoni će negativnom POVRATNOM SPREGOM blokirati aktivnost hipotalamusa

Hipofiza

- žlijezda s nadzornom ulogom – privjesak na bazi velikog mozga
- veličine graška, ima prednji, srednji i stražnji režanj

Adenohipofiza (prednji režanj)

- somatotropni hormon (hormon rasta)

djeluje na sve stanice i potiče anaboličke reakcije

- gonadotropni hormon

stimulira lučenje spolnih hormona

- adenokortikotropni hormon

stimulira nadbubrežnu žlijezdu da luči kortizon i aldosteron

- tireotropni hormon

stimulira rast i aktivnost štitnjače da luči tiroksin i trijodtironin

Pars intermedia (srednji režanj)

- melanocit stimulacijski hormon

hormon za raspodjelu kožnog pigmenta melanina

Neurohipofiza (stražnji režanj)

- luči oksitocin i antidiuretski hormon ADH
- oksitocin je zadužen za kontrakciju maternice pri porođaju i djeluje na lučenje mlijeka

Epifiza

- smještena između velikog i malog mozga
- njena zadaća još nije poznata, ali vjeruje se da proizvodi melatonin koji određuje kvalitetu sna

Štitnjača

-          ispod grkljana s obje strane dušnika
-          sastoji se od brojnih mjehurića koje oblažu žljezdaste stanice
-          luči tiroksin i trijodtironin

u sastavu imaju jod
ako nema dovoljno joda u hrani javlja se hipotireoza

Doštitnjače

- luče parathormon koji ima ulogu u prometu kalcija kroz tijelo

Timus

- u prsnoj šupljini („prsna žlijezda“) blizu srca
- luči timozin koji sudjeluje u T-limfopoezi à nakon rođenja stvara T-limfocite koji stvaraju imunološki sustav

Nadbubrežna žlijezda

- trokutasta parna žlijezda nad bubrezima, veličine kestena

KORA - izlučuje kortikosteroidne hormone aldosteron i kortizol

aldosteron – održava razinu iona K+ i Na+ u izvanstaničnoj tekućini
kortizol – oslobađa se u stresu i pospješuje metabolizam

SRŽ – luči adrenalin

adrenalin – u stresnim situacijama povećava i mobilizira energetske zalihe (aktivnost srca itd)

Gušterača

-          osim lučenja hormona ima ulogu izlučivanja probavnih enzima u dvanaesnik
-          inzulin – služi za prijenos glukoze iz krvi u stanice
-          glukagon – stimulira razgradnju glikogena u slučaju hipoglikemije

Gonade (spolne žlijezde)

- luče spolne hormone ali sudjeluju i u gametogenezi (stvaranju spolnih stanica)

Bolesti endokrinog sustava

-          gigantizam – hipofiza – zbog tumora dijete naraste do 2,2 m
-          akromegalija – kod odraslih – velika stopala, ruke, noge
-          nanosomnija – patuljasti rast
-          hiperglikemija – gušterača – ne proizvodi se inzulin à dijabetes à juvenilni (djeca) ili adultni (odrasli), inzulin ovisni ili inzulin neovisni
-          tumor srži nadbubrežne žlijezde
-          hipertireoza – pretjerano lučenje štitnjače
-          hipotireoza – premaleno lučenje štitnjače

Spolni sustav

-          gametogeneza – stvaranje spolnih stanica
-          endokrina aktivnost – lučenje spolnih hormona
-          žene – još 2 zadaće – trudnoća i dojenje

Muški spolni organi

- sjemenik ili testis – nalaze se u mošnjama

spermatogeneza – iz nezrelih spermatogonija nastaju primarni spermatociti, pa sekundarni spermaticiti, pa 4 spermatide
Leydigove ili intersticijske stanice – luče testosteron – lučenje reguliraju gonadotropni hormoni adenohipofize

- dosjemenik ili epididymis

mjesto gdje spermiji dozrijevaju 18 sati i gdje se pohranjuju zreli spermiji

- sjemenovod – njime prolaze iz dosjemenika do mokraćne cijevi
- prostata ili kestenjača

luči lužnate sekrete koji neutrlaiziraju kiselu reakciju koja se pojavljuje u spermijima
njeni sekreti sadrže fruktozu i time prehranjuju spermije i zajedno sa njima tvore spermu = oko 3 mL (360 mil. spermija)

- spolni ud – penis

Ženski spolni organi

- jajnici ili ovariji

oogeneza – iz nezrelih oogonija nastaju primarni oociti, pa sekundarni oociti pa od 4 moguće uspije samo 1 jajna stanica
jajna stanica sazrijeva u Grafovom mjehuriću/folikulu koji pukne i izbaci jaje = ovulacija
Grafov mjehurić nakon ovulacije postaje žuto tijelo (corpus luteum) sa luteinskim stanicama, kasnije bijelo tijelo (c. albicans)
luteinske stanie – luče estrogen i progesteron – najviše luče 8 dana nakon ovulacije, a nakon 12. dana više ne

lučenje reguliraju gonadotropni hormoni adenohipofize – folikul stimulirajući hormon i hormon luteinizacije
- jajovod

tu jajna stanica može biti oplođena 24 sata i ako je, putuje u maternicu
luči sekrete koji hrane jajnu stanicu

- maternica ili uterus

sastoji se od dna, tijela i vrata (cerviksa)
kroz cerviks prolazi kanal koji je povezuje s rodnicom – kroz njega teče krv i ulaze spermiji
obložena sluznicom à za menstruacije se ljušti, a u trudnoći stvara posteljicu

- rodnica ili vagina

povezuje vrat maternice sa vanjskim svijetom

- dražica ili klitoris
- stidnica ili vulva – svi vanjski dijelovi organa à velike i male usne, otvor mokračne cijevi, vanjski otvor rodnice i klit

Menstruacija

- tri faze – sve skupa 28 dana

folikularna faza – krvarenje i sazrijevanje stanice – 12 dana
ovulacijska faza – ovulacija – 2/3 dana
sekrecijska faza – povećana sekrecija estrogena i progesterona – 13/14 dana

- prije ovulacije se ženina temperatura digne za 0,2 do 0,4 °C à možemo saznati dan ovulacije mjerenjem temp = Knaus-Oginova metoda
- plodno razdoblje – +/- 4 dana oko ovulacije

Stranice

Šalabahter - biologija - metabolizam, tekućine, kretanje, endokrini, spolni sustav