Biologija i područja biologije
Biologija (od grčkog bios=život i logos=nauka, učenje) je znanost koja se bavi proučavanjem živoga svijeta. Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Ove discipline zajedno proučavaju život na različitim razinama.
Molekularna biologija, biokemija i molekularna genetika su velikim dijelom preklapajuće discipline koje proučavaju životne procese na molekulskoj i supramolekulskoj razini. Život na razini pojedinačnih stanica proučava stanična biologija. Anatomija, histologija i fiziologija proučavaju građu i funkciju organizama na razini tkiva, organa i organskih sustava.
Na Zemlji postoji više od 10 milijuna različitih vrsta. Njihova veličina pokriva raspon od onih koje su mikroskopski male pa do organizama veličine plavog kita.
Svi ovi oblici života imaju izvjesne osobine koje ih čine specifičnima i razlikuju od mrtvih tvari. Ove osobine su na primjer mogućnost reprodukcije, rasta, ali i mogućnost prilagođavanja okolini.
Brojna su područja biologije, slijedi kraći popis:
* Protistologija znanost jednostaničnim eukariotskim organizmima (algama i praživotinjama)
* Zoologija znanost o životinjama
* Botanika znanost o biljkama
* Antropologija znanost koja proučava ljudski život i kulturu, te odnos između prirode i kulture
* Ekologija znanost o odnosima među živim organizmima, o njihovom utjecaju na neživi okoliš koji ih okružuje, te o utjecaju okoliša na njih
* Citologija znanost o građi i aktivnosti živih stanica
* Evolucija znanost o razvoju života na Zemlji
* Mikrobiologija znanost o mikroorganizmima
* Genetika - znanost o nasljeđivanju
* Anatomija – proučava građu organizma
* Histologija - proučava tkiva
* Morfologija - pročava oblik i građu organizma (više se upotrebljava u botanici)
* Fiziologija - proučava životne procese u organizmima
* Bakteriologija - pročava bakterije
* Virologija - proučava viruse
* Zoologija - proučava životinje
* Entomologija - proučava kukce
* Ihtiologija - proučava ribe
* Herpetologija - proučava vodozemce i gmazove
* Ornitologija - proučava ptice
* Mamalogija - proučava sisavce
* Embriologija - proučava embrionalni razvitak (od začeća do "rođenja" nove jedinke)
* Molekularna biologija - proučava makromolekule u stanici i reakcije među njima
* Geobotanika - proučava rasprostranjenost biljaka na Zemlji
* Konzervacijska biologija - primjenjuje dostignuća iz brojnih znanosti (prirodnih, društvenih i dr.) u svrhu zaštite biološke raznolikosti
Medicina, antropologija i psihologija znanosti su koje se bave čovjekom, medicina njegovim fizičkim i psihičkim zdravljem, psihologija cjelokupnim ponašanjem (i bolesnim i zdravim), a antropologija proučava čovjeka iz svih mogućih pogleda, materijalnih, duhovnih i duševnih, promatra ga u vremenu. Ukratko, dok liječnici pomažu ljudima da budu tjelesno zdravi, psiholozi se bave ponašanjem, a antropolozi pokušavaju shvatiti cjelinu.
Biologija (od grčkog bios=život i logos=nauka, učenje) je znanost koja se bavi proučavanjem živoga svijeta. Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Ove discipline zajedno proučavaju život na različitim razinama.
Molekularna biologija, biokemija i molekularna genetika su velikim dijelom preklapajuće discipline koje proučavaju životne procese na molekulskoj i supramolekulskoj razini. Život na razini pojedinačnih stanica proučava stanična biologija. Anatomija, histologija i fiziologija proučavaju građu i funkciju organizama na razini tkiva, organa i organskih sustava.
Na Zemlji postoji više od 10 milijuna različitih vrsta. Njihova veličina pokriva raspon od onih koje su mikroskopski male pa do organizama veličine plavog kita.
Svi ovi oblici života imaju izvjesne osobine koje ih čine specifičnima i razlikuju od mrtvih tvari. Ove osobine su na primjer mogućnost reprodukcije, rasta, ali i mogućnost prilagođavanja okolini.
Brojna su područja biologije, slijedi kraći popis:
* Protistologija znanost jednostaničnim eukariotskim organizmima (algama i praživotinjama)
* Zoologija znanost o životinjama
* Botanika znanost o biljkama
* Antropologija znanost koja proučava ljudski život i kulturu, te odnos između prirode i kulture
* Ekologija znanost o odnosima među živim organizmima, o njihovom utjecaju na neživi okoliš koji ih okružuje, te o utjecaju okoliša na njih
* Citologija znanost o građi i aktivnosti živih stanica
* Evolucija znanost o razvoju života na Zemlji
* Mikrobiologija znanost o mikroorganizmima
* Genetika - znanost o nasljeđivanju
* Anatomija – proučava građu organizma
* Histologija - proučava tkiva
* Morfologija - pročava oblik i građu organizma (više se upotrebljava u botanici)
* Fiziologija - proučava životne procese u organizmima
* Bakteriologija - pročava bakterije
* Virologija - proučava viruse
* Zoologija - proučava životinje
* Entomologija - proučava kukce
* Ihtiologija - proučava ribe
* Herpetologija - proučava vodozemce i gmazove
* Ornitologija - proučava ptice
* Mamalogija - proučava sisavce
* Embriologija - proučava embrionalni razvitak (od začeća do "rođenja" nove jedinke)
* Molekularna biologija - proučava makromolekule u stanici i reakcije među njima
* Geobotanika - proučava rasprostranjenost biljaka na Zemlji
* Konzervacijska biologija - primjenjuje dostignuća iz brojnih znanosti (prirodnih, društvenih i dr.) u svrhu zaštite biološke raznolikosti
Medicina, antropologija i psihologija znanosti su koje se bave čovjekom, medicina njegovim fizičkim i psihičkim zdravljem, psihologija cjelokupnim ponašanjem (i bolesnim i zdravim), a antropologija proučava čovjeka iz svih mogućih pogleda, materijalnih, duhovnih i duševnih, promatra ga u vremenu. Ukratko, dok liječnici pomažu ljudima da budu tjelesno zdravi, psiholozi se bave ponašanjem, a antropolozi pokušavaju shvatiti cjelinu.
Poznati biolozi
* Sir Charles Darwin
* Gregor Mendel
* Louis Pasteur
* Sir Alexander Fleming
* Luigi Galvani
* Robert Hooke
* Carl von Linne
* Jacques Monod
* James Watson
* Francis Crick
* Robert Koch
