Instrukcije iz biologije - Građa biljne stanice II
Građa biljne stanice II
GOLGIJEVO TIJELO
Golgijevo tijelo se sastoji od diktiosoma. Pojedinačni diktiosomi su nakupine 5–10 plosnatih membranskih vrećica – Golgijevih cisterni. Tu se sintetiziraju polisaharidi stanične stijenke (hemiceluloza i pektini).
PLASTIDI
PROPLASTIDI – plastidi meristemskih stanica koji ne pokazuju fotosintetsku aktivnost. Preteča su različitih tipova plastida (kloroplasta, kromoplasta, leukoplasta).
KLOROPLASTI – fotosintetski aktivni plastidi prisutni u stanicama zelenih dijelova biljke (listu, stabljici, plodu). Okrugla ili ovalna tjelešca promjera 4 – 8 μm. Obavijeni su ovojnicom koju čine dvije membrane. Unutarašnja membrana odvaja stromu; u kojoj se sintetiziraju škrob i mast; i pohranjuju u obliku škrobnih zrnaca ili kapljica masti. U stromi se nalazi i prstenasta DNA, te ribosomi. U unutrašnjosti kloroplasta je membranski sustav tilakoida. Pojedinačni tilakoidi nazivaju se stroma – tilakoidima, a višeslojne naslage grana – tilakoidima. Na tilakoidne membrane vezani su pigmenti (klorofil, karoteni i ksantofil).
KROMOPLASTI – plastidi koji su obojeni žuto, narančasto ili crveno. Daju boju zrelim plodovima, laticama cvijeća i korijenu nekih biljnih vrsta. Mogu nastati iz proplastida ili kloroplasta. Ne fotosintetiziraju jer nemaju klorofil. Od pigmenata sadrže karotenoide.
LEUKOPLASTI – plastidi koji ne sadrže pigmente, a nalaze se u spremišnim tkivima kao što su sjemenke, gomolji i korijen.
AMILOPLASTI – leukoplasti s velikim škrobnim zrncima
PROTEINOPLASTI – leukoplasti s proteinskim tjelešcima
ELAIOPLASTI – leukoplasti koji sadrže lipide
ETIOPLASTI – plastidi prisutni u stanicama biljaka koje rastu u tami. Izlaganjem svjetlosti u njima se formiraju funkcionalni tilakoidi.
MITOHONDRIJI
Semiautonomni organeli koji sadrže vlastitu genetsku informaciju. Obavijeni su dvjema visokospecijaliziranim membranama. Unutrašnja membrana je naborana (kriste). U mitohondrijima se odvija proces staničnog disanja.
 |
| Proces staničnog disanja |
RIBOSOMI
Makromolekularne nakupine ribonukleinske kiseline i proteina na kojima se aminokiseline povezuju u proteine. Mogu se nalaziti na površini hrapavog endoplazmatskog retikuluma ili slobodno u citoplazmi.
MIKROTJELEŠCA
MIKROTJELEŠCA
PEROKSISOMI
Okrugle membranske vezikule obavijene jednostrukom membranom. Imaju važnu ulogu u oksidaciji štetnih u netoksične tvari.
GLIOKSISOMI
Obavijeni su jednostrukom membranom, a nalaze se u sjemenkama koje za pričuvne tvari imaju ulja. U njima se događa pretvorba masnih kiselina u šećere.
VAKUOLA
VAKUOLA
Vakuola je okružena plazmatskom membranom – tonoplastom.
U vakuoli je stanični sok koji sadrži anorganske ione, organske kiseline, šećere, hidrolitičke enzime i brojne sekundarne metabolite.
