Instrukcije iz biologije - Mitoza
Mitoza je dioba tjelesnih stanica, proces u kojem stanica udvostručuje svoj genom (genetski materijal) i zatim ga razdvaja u dvije istovjetne polovice, nastaju dvije stanice kćeri sa istim genetičkim sadržajem.
Mitozom se dijele samo eukariotske stanice koje imaju jezgru, dok se prokarioti poput bakterija dijele binarnom fisijom.
Nakon diobe jezgre (kariokineza) slijedi i dioba stanične citoplazme (citokineza).
Razdoblje između dviju staničnih dioba u kojem se stanica priprema za mitozu je interfaza.
Interfazu dijelimo na tri faze:
G1 – faza (eng. gap = rupa, prekid) – u stanici se sintetiziraju proteini, volumen stanice se povećava
S – faza (eng. synthesis = sinteza, spajanje) – tijekom koje se udvostručuje DNA
G2 – faza – u kojoj se stanica priprema za diobu
Stanice koje se ne dijele, već obavljaju određenu djelatnost, su G0 – faza. Njihove jezgre su radne jezgre.
Mitoza je raščlanjena u faze:
PROFAZA
Tijekom profaze kromosomi se pojavljuju kao tanke niti kromatina koje postaju sve deblje i kraće. Svaki kromosom se sastoji od dvije sestrinske kromatide koje su obavijene jedna oko druge, a imaju zajednički centromer.
Tijekom profaze razgrađuje se jezgrina ovojnica. nastaje diobeno vreteno.
METAFAZA
Kromosomi dostižu najviši stupanj kondenzacije, smješteni su u ekvatorijalnu ravninu diobenog vretena.
ANAFAZA
Sestrinske kromatide se razdvajaju djelovanjem niti diobenog vretena i putuju prema susjednim polovima. Svaka kromatida postaje novi samostalni kromosom.
TELOFAZA
Oko svake skupine kromosoma oblikuje se jezgrina ovojnica. Kromosomi se dekondenziraju i postaju sve tanji. Jezgrice koje su nestale tijekom profaze ponovno postaju vidljive.
